Povijest zagrebačke katedrale

Povijest, obnova i značaj simbola Zagreba kroz stoljeća

Povijest zagrebačke katedrale

Povijest, obnova i značaj simbola Zagreba kroz stoljeća

Uvod

Zagrebačka katedrala, simbol Zagreba, prati povijest grada i biskupije od 1093. godine, kad kralj Ladislav osniva Zagrebačku biskupiju. Ovaj događaj bilježi i prvo spominjanje Kaptola, srednjovjekovnog naselja koje će postati temelj Zagreba.

Prva gradnja i posveta

Nakon osnutka biskupije, kralj Ladislav nije gradio novu crkvu, već postojeću crkvu određuje za katedralu. Nova gradnja počinje tek nakon njegove smrti, posvećena Blaženoj Djevici Mariji 1217. godine.

Razaranje i obnova nakon Tatara

Tijekom provala Tatara 1242., katedrala je teško oštećena. Biskup Timotej potom započinje gradnju nove katedrale u gotičkom stilu, čiji su oltar i sakristija sačuvani do danas.

Vojne utvrde i zaštita

Od 14. do 18. stoljeća Zagreb je važna utvrda protiv Osmanlija. Biskup Osvald Thuz započinje gradnju obrambenih zidova oko katedrale, od kojih je dio poznat kao Bakačeva kula.

Požari i obnova

Požari 1624. i 1645. godine nanose veliku štetu katedrali. Tijekom obnove uvedeni su barokni oltari i renesansno-barokni zvonik. U tom razdoblju Gradec i Kaptol doživljavaju procvat i urbanizaciju.

Nadbiskupija i metropolitansko središte

Sredinom 19. stoljeća Zagreb postaje jedinstveni grad, a 1852. godine Zagrebačka biskupija uzdiže se na razinu nadbiskupije, čime Zagreb postaje crkveno središte hrvatskih biskupija.

Potresi i Bolléova obnova

Razoran potres 1880. godine oštetio je katedralu, što je potaknulo temeljitu obnovu u neogotičkom stilu pod vodstvom Hermanna Bolléa. Katedrala dobiva prepoznatljiv izgled s vitkim tornjevima.

Riznica kao baština

Sredinom 19. stoljeća Zagreb postaje jedinstveni grad, a 1852. godine Zagrebačka biskupija uzdiže se na razinu nadbiskupije, čime Zagreb postaje crkveno središte hrvatskih biskupija.

Pape u katedrali

Papa Ivan Pavao II. posjetio je Zagrebačku katedralu 1994. te molio na grobu blaženog Alojzija Stepinca, kojeg je proglasio blaženikom 1998. U lipnju 2011., papa Benedikt XVI. molio je na Stepinčevu grobu tijekom Prvog nacionalnog dana katoličkih obitelji.

Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Prvostolnica je Zagrebačke nadbiskupije i metropolije te simbol Grada Zagreba.